

Manastir Sveti Nikola
Manastir je udaljen 16 kilometra od Paraćina i nalazi se iznad sela Svojnovo. Od Paraćina krenete prema reci Velikoj Moravi, prođete kroz Čepure gde se nalazi most na Velikoj Moravi i stižete do Raševice. U Raševici dolazite do T raskrsnice na kojoj skrećete levo. Sledeće selo je Potočac i kada izađete iz sela posle par kilometara dolazite do putokaza koji vas upućuje desno ka manastiru i selu Svojnovo. Kada stignete u selo potrebno je samo da pratite putokaze, prolazite kroz selo i do manastira je ostalo još nekoliko kilometra. Put do manastira je asfaltan, mada je na jednom mestu voda odnela asfalt pa je ostao makadam i na više mesta se mogu videti nanosi blata, koje donose potoci koji se spuštaju sa planine Juhor. Ispred manastira je parking gde možete ostaviti auto i krenuti u posetu. Manastir je ženski i posvećen je Svetom Nikoli. Ispod manastira se nalaze dva izvora vode za koje se smatra da su lekoviti a iznad manastira se nalaze dva kamena za koje se smatra da su ostaci pećine.
Ne zna se ko je i kada osnovao manastir ali se pominje 1377. godine u jednoj povelji kneza Lazara. Uništen je krajem 18. veka za vreme Austrijsko-turskog rata (1787-1791) u doba Kočine krajne. Smatra se da Karađorđe zanoćio ovde sa svojim junacima 1812. godine i naredio obnovu manastira. Obnovio ga je 1812. godine nahijski knez Mileta Radojković, za vreme Prvog srpskog ustanka. Mileta je odrastao u selu Donji Katun a bio je prvi i najznačajniji knez Jagodinske nahije. Bio je glavni i najznačajniji vođa Miletine bune, 1835. godine protiv kneza Miloša Obrenovića. Ustanici su u velikom broju došli u Kragujevac gde ih je knez Miloš Obrenović primio i nakon toga su uslišene želje ustanika donošenjem Sretenjskog ustava. Taj ustav je umnogome ograničio ovlašćenja kneza i preneo ih na Državni savet. Tim ustavom Mileta je postao ministar vojni. Nekoliko godina kasnije Miloš je ovaj ustav satvio van snage. Umro je 26. septembra 1852. godine i sahranjen je u Varvarinu pored crkve Svete Bogorodice. Knez Miletina ulica u Beogradu je po njemu dobila ime.
Istorija manastira
Ne zna se ko je i kada osnovao manastir ali se pominje 1377. godine u jednoj povelji kneza Lazara. Uništen je krajem 18. veka za vreme Austrijsko-turskog rata (1787-1791) u doba Kočine krajne. Smatra se da Karađorđe zanoćio ovde sa svojim junacima 1812. godine i naredio obnovu manastira. Obnovio ga je 1812. godine nahijski knez Mileta Radojković, za vreme Prvog srpskog ustanka. Mileta je odrastao u selu Donji Katun a bio je prvi i najznačajniji knez Jagodinske nahije. Bio je glavni i najznačajniji vođa Miletine bune, 1835. godine protiv kneza Miloša Obrenovića. Ustanici su u velikom broju došli u Kragujevac gde ih je knez Miloš Obrenović primio i nakon toga su uslišene želje ustanika donošenjem Sretenjskog ustava. Taj ustav je umnogome ograničio ovlašćenja kneza i preneo ih na Državni savet. Tim ustavom Mileta je postao ministar vojni. Nekoliko godina kasnije Miloš je ovaj ustav satvio van snage. Umro je 26. septembra 1852. godine i sahranjen je u Varvarinu pored crkve Svete Bogorodice. Knez Miletina ulica u Beogradu je po njemu dobila ime.